21. mart – Dan šuma, Dan drveća i Dan sadnje

Piše: Ana Branković

Na današnji dan u celom svetu obeležavaju se čak tri važna ekološka praznika – danas je Dan šuma, Dan drveća i Dan sadnje. Ovim danom slavimo prirodna bogatstva i dižemo svest o važnosti svih vrsta šuma, drveća i sadnje. Ovaj međunarodni praznik obeležava se tako što lokalne zajednice organizuju aktivnosti koje promovišu važnost šuma i potrebu za njihovim širenjem. Poseban fokus danas se stavlja na povećanje gradskog zelenila.

Šume pokrivaju preko 30% ukupnih kopnenih površina Zemlje, tj. prostiru se na oko 4 milijarde hektara. U Srbiji je trenutno 29% površina pod šumama (oko 3 miliona hektara), a trebalo bi da zahvataju oko 41% površina. Neplanskim sečenjem šuma čovek ugrožava prirodu i, prema procenama stručnjaka, godišnje nestane oko 16 miliona hektara šuma na svetu. Uprkos svemu, šuma je još uvek tu, ali joj je više nego ikada potrebna čovekova zaštita.

Svesne opasnosti drastičnog smanjenja šumskih predela, bogatije države smanjuju štetu uvođenjem koncepta održivog gazdovanja šumama, koji pre svega podrazumeva smanjivanje agresije na šume čestim sečama. Srbija je potpisala rezolucije donete na četvrtoj ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma Evrope u Beču 2003. godine, na kojoj su usvojeni Sveevropski kriterijumi i indikatori održivog gazdovanja šumama. Međutim, ovi kriterijumi su okvirnog karaktera, a njihova realna primena podrazumeva proveru i usklađivanje na nacionalnom nivou.

Šume su deo našeg života mnogo više nego što možemo da zamislimo. Brižnom negom i upotrebom njenih održivih resursa, šuma će nas višestruko nagraditi u borbi protiv klimatskih promena. Ona je naš najveći saborac, kao i najveći saborac generacijama koje dolaze. Takođe, šume imaju ključnu ulogu u postizanju Ciljeva održivog razvoja koji su naporima Ujedinjenih nacija stupili na snagu od 1. januara 2016. godine.

Svakog 21. marta UN širi svest o važnosti svih vrsta šuma i njihovog biodiverziteta. Ove godine, na Dan šuma promoviše se edukacija pod nazivom „Naučite da volite šume“. Njome se na globalnom nivou širi poruka da celo čovečanstvo, bez obzira na uzrast, treba da brine o šumama oko nas. Zdrave šume zapravo predstavljaju zdrave otporne zajednice ljudi i perspektivnu ekonomiju.

Značaj šuma sve je veći, imajući u vidu da se do 2030. godine očekuje porast svetske populacije čak do 8,5 milijardi. Edukacijom o važnosti šuma, kako onom najmodernijom tako i tradicionalnom, može se postići krajnji cilj – da šume budu zdrava pluća planete. Takođe, investiranjem u šumarstvo poboljšava se i stanje svetske ekonomije – države daju poslove naučnicima, biolozima, šumarima i lokalnim zajednicama kako bi se sprečila seča šuma i obnovili opustošeni predeli.

Svetski Dan drveća slavi se radi isticanja ogromnog značaja drveta kao biomaterijala od kojeg direktno zavisi održivi razvoj cele planete.Drvo je plemenito i svakako zaslužuje dan kada ćemo slaviti njegov značaj. Valja se podsetiti – ono apsorbuje i skladišti ugljen-dioksid, a poklanja nam kiseonik koji nam je neophodan za opstanak. Drvo je prilagodljivo i prekrasno samo po sebi, a imalo je i ogroman uticaj na tok ljudske civilizacije.Ove godine, na Dan drveća organizuje se poseban događaj u Gracu od strane fondacije World Wood Day (WWDF) i Udruženja International Wood Culture Society (IWCS). Ovo će biti sedmo po redu okupljanje gde se očekuje više od 550 učesnika iz više od 90 zemalja širom sveta, kako bi se posvetila posebna pažnja temi klimatskih promena i uticaju koje drveće ima na njih.

Sa dolaskom proleća budi se i priroda, pa je zato 21. mart idealan dan i za obeležavanje Dana sadnje novih biljaka. U poslednje vreme, mnogo ljudi ima za cilj da svojim zajednicama obezbedi urbanistički isplanirano zelenilo u znatno većoj meri nego ranije. Ovaj takozvani „pokret urbanog baštovanstva“ zapravo predstavlja gajenje hrane u urbanoj sredini. Međutim, urbano baštovanstvo je mnogo više od toga. Ono predstavlja i svojevrstan način ponovnog spajanja čoveka sa prirodom i uživanja u hrani koju je sam stvorio, a ne u hrani koja direktno zavisi od sistema prehrambene industrije.

Idealno gledano, urbano baštovanstvo (ili „urbana agrikultura“) predstavlja prostor gde se prepliću ekološki održive metode, lokalne ekonomije i jaka spremnost među članovima iste zajednice, sve u cilju razvitka lokalnog prehrambenog sistema, tj. lakog pristupa pouzdano zdravoj hrani.

Ovakav vid baštovanstva postao je veoma popularan među mladima, pa sve više i više ima onih koji gaje povrće na svom balkonu ili ispred zgrade. Koristeći drvene ili glinene saksije, organska bašta može da se stvori na veoma malom prostoru.  Godišnje doba, pa i sam mesec i doba dana, veoma su važni faktori za sadnju. Pa zato, počnite sa gajenjem biljaka na svojim terasama baš na ovaj dan i dajte svoj doprinos zelenijoj budućnosti.

Šume i drveće predstavljaju večitu inspiraciju pesnicima i umetnicima.

„Za mene, drveće je uvek bilo najmudriji propovednik. Duboko ih poštujem kada žive u grupama i porodicama, u šumama i šumarcima. Još više, poštujem ih kada stoje sami. Tada je drvo kao usamljeni čovek. Ne kao neki pustinjak lopov koji se skriva zbog svojih poroka, već kao veliki čovek, samac, kao Betoven ili Niče. U krošnjama drveća ceo svet šuška, a njihovi koreni prodiru u beskonačnost; ali to nije nešto što ih sputava, drveće se svom snagom života bori za jednu stvar: da ispuni sebe prateći sopstvene zakone, da stvori svoju jedinstvenu formu, da predstavlja sebe bez ikakvih laži. Ništa nije više sveto, ništa nije bolji primer drugima nego prelepo jako drvo.“

 

HERMAN HESE

ekoblog.info/sr/dan-suma-dan-drveca/?fbclid=IwAR26_ZCgjsrzGougCohzr3uMS8TCtFYH7s16VC9ZEQxLTpgFVMH-j5ooiCg