5. mart – Svjetski dan energetske efikasnosti

 

 

 

ENERGIJA

Šta će biti kada potrošimo resurse?

Pod pojmom energetska efikasnost podrazumevamo niz mera čiji je cilj korišćenje minimalne količine energije. Poenta je svesti energiju na minimum kako bismo ostvarili uštedu i sačuvali životnu sredinu od zagađenja. Postoje mnogi načini da damo malu, ali veoma značajnu pomoć ka ostvarenju energetske efikasnosti. Obične sijalice možemo da zamenimo štedljivim LED sijalicama. Korišćenjem mikrotalasne peći prilikom podgrevanja obroka možemo ostvariti uštedu do 80% energije. Kada kuvamo ručak, lonac ili šerpu bi trebalo poklopiti jer tako štedimo 20% energije. Podešavanjem klima uređaja sa 26 na 25 stepeni štedimo 9% energije, korišćenjem mašine za pranje sudova štedimo 60% energije i 85% vode u odnosu na ručno pranje. Da bismo uštedeli energiju možemo dosta uraditi i gašenjem svetla, televizora, računara i punjača za mobilni telefon kada ih ne koristimo. Dakle, kao što se iz navedenih primera može videti, možemo da učinimo dosta, ali najveću pomoć bismo dobili prelaskom na „zelenu energiju“. Šta znači „zelena energija“? To je ona energija koju dobijamo pomoću obnovljivih izvora energije u koje spadaju: energija vetra, energija sunca, biomasa, geotermalna energija i to je energija koja ima minimalno štetan uticaj na životnu sredinu. Najveći pomak bismo napravili korišćenjem vetroelektrana, solarnih panela i biomase. Energija vetra ne zagađuje vazduh, ne emituje ugljen-dioksid, ne zauzima puno zemljišta i pri njenoj upotrebi nema štetnih otpadaka. U Srbiji je zasad pušteno u rad dve probne vetroelektrane, a većina investitora ih izbegava zato što im za gradnju treba oko 40 različitih dozvola, potpisa i saglasnosti. Veliki problem je i pitanje vlasništva nad zemljištem. Ipak, i pored svega toga, energija vetra ima najveći potencijal od svih vidova obnovljivih izvora energije, ali je nažalost nedovoljno iskorišćena. Biomasa je biorazgradivi deo proizvoda, otpada i ostataka iz poljoprivredne proizvodnje. Energija iz biomase dolazi u čvrstom, tečnom (biodizel, bioetanol, biometanol) i gasovitom stanju (biogas i deponijski gas). Biomasa se može pretvoriti u energiju sagorevanjem i tako se može proizvesti pregrejana vodena para za grejanje u industriji, domaćinstvima i za dobijanje električne energije za termoelektrane. Takva postrojenja kao gorivo koriste otpad iz šumarstva, komunalni i industrijski otpad, slamu i ostale poljoprivredne ostatke. Veliku važnost ima i biomasa iz poljoprivredne proizvodnje (kukuruz, suncokret, slama, koštice višanja, kore od jabuka i ostaci koji nastaju pri rezanju vinove loze). Biodizel je gorivo dobijeno od biljnih ulja ili od korišćenih ulja i masti. Proizvodi se od ulja suncokreta, uljane repice, soje i ricinusa. U Evropi se za proizvodnju biodizela najviše koristi ulje uljane repice 82,8% i ulje suncokreta 12,5%, dok se u Americi najviše koristi ulje soje. U nekim azijskim zemljama se koristi i palmino ulje. Prednosti biodizela: smanjuje emisiju ugljen-dioksida za 42,7%, ugljenih hidrata za 56,3%, toksina za 60 – 90%, uz potpuno izbacivanje sulfata. Nažalost kod nas većina ljudi nije upoznata sa činjenicom da može da se greje na pelet, piljevinu, slamu ili seno. Grejanjem na ove sirovine smanjila bi se zagađenost vazduha i ostvarila velika ušteda, što je veoma važna stavka, naročito ako uzmemo u obzir da smo po zagađenosti vazduha među vodećim državama u Evropi, kao i da je zimi zagađenost vazduha najveća zato što se grejemo na ugalj, lignit i mazut. Biomasa, kao ni energija vetra, nažalost nije dovoljno zaživela kod nas.

Energija sunca se, osim u cilju dobijanja električne energije, može upotrebiti za dobitak toplotne energije. Da bi energija sunca mogla da se upotrebi za toplotnu energiju, moraju se izgraditi solarni kolektori koji, kao i solarni paneli, apsorbuju sunčevu energiju. Kada je kolektori prihvate, oni je prevedu u toplotnu energiju koja se koristi za zagrevanje vode i vazduha unutar objekta na kojem je kolektor ugrađen. Da bi energija mogla da se upotrebi za zagrevanje vode, kolektor mora biti povezan sa bojlerom i recimo radijatorom u slučaju zagrevanja vazduha. Solarni kolektori se kao i paneli ugrađuju na krov. Tri najvažnije stvari koje bismo ostvarili ugradnjom solarnih kolektora i panela jesu: apsolutna isplativost, ušteda i minimalan, skoro nikakav štetan uticaj na životnu sredinu. Reciklaža je veliki saveznik pri ostvarenju energetske efikasnosti, zato što reciklažom aluminijima uštedimo 95% energije, reciklažom metala štedimo 40% vode i 75% energije, a reciklažom papira i kartona ostvarujemo uštedu od 40% energije i ujedno spašavamo drveće od seče. Šteta što je reciklaža kod nas „mrtvo slovo na papiru”, a toliko dobrih stvari bi postigli njenom primenom. Pored obnovljivih izvora i reciklaže, u energetski efikasne mere spadaju: izolacija prostora koji se greje ili hladi, zamena stare stolarije prostorija koje se greju ili hlade, kao i ugradnja mernih i regulacionih uređaja. Možemo dosta da učinimo da Srbija postane energetski efikasna, zar ne? Ja ću reciklirati i koristiti LED sijalice tj. preduzeću neke od mera kako bih uštedeo energiju i sačuvao životnu sredinu. Da li ćeš to isto uraditi i ti ili možda imaš još neki predlog koji nije naveden u ovom tekstu? Radujemo se dodatnim predlozima.

 

Priredio: Stefan Tošić