Posts

Biljke nestaju duplo brže od životinja

 

 

 

Skoro 600 vrsta biljaka nestalo je u divljini u proteklih 250 godina, pokazuju nova istraživanja.

Ovaj broj nije zasnovan samo na procenama, već te biljke zaista ne postoje. Broj ptica, sisara i vodozemaca dvostruko je veći, jer biljke nestaju.

Naučnici kažu da biljke izumiru 500 puta brže od očekivanog.

Prema majskom izveštaju UN procenjuje se da je milion životinjskih i biljnih vrsta pred izumiranjem.

Istraživači kažu da su njihove analize lekcije svetu, koji treba iz njih da nauči kako da zaustavi izumiranje.

Većina ljudi može da imenuje sisara ili pticu koja je izumrla u poslednjih nekoliko vekova, ali malo ko može da kaže kojih biljaka više nema, rekla je doktorka Elis Hamfrejs sa Stokholm univerziteta.

„Iz ove studije prvi put imamo pregled o tome koje su biljke već izumrle, odnosno koliko se to brzo događa“, dodala je ona.

Među biljkama kojih više nema na našoj planeti spada i čileansko sandalovo drvo, koje je masovno korišćeno za proizvodnju esencijalnih ulja.

Najveći gubitak je na ostrvima i u tropima, u kojima ove biljke najčešće rastu.

Šta je istraživanje pokazalo?

Naučnici iz Kraljevske botaničke bašte Kju i sa univerziteta u Stokholmu zaključili su da je 571 vrsta biljaka nestala i da je to dva puta više nego izumrlih ptica, sisara i amfibija (ukupno 217 vrsta).

Naučnici veruju da ovo nije stvarna slika i da je mnogo više biljaka nestalo.

Jedna od pozitivnih stvari je to da su neke biljke, za koje se mislilo da su izumrle, ponovo pronađene, poput čielanskog šafrana.

Zašto je izumiranje biljaka važno?

Sav život na Zemlji zavisi od biljaka, jer one obezbeđuju kiseonik koji udišemo i hranu koju jedemo.

Izumiranje biljaka može dovesti do izumiranja drugih organizama koji zavise od njih. Primer su neke vrste insekata koji biljke koriste za ishranu ili za polaganje jaja.

Izumiranje biljaka je loša vest za sve vrste, rekla je doktorka Ejmera Nik Laghada, istraživačica u Kraljevskoj botaničkoj bašti.

„Opstanak miliona drugih vrsta zavisi od biljaka, uključujući i ljude. I sada pošto znamo bez kojih biljaka ostajemo, moramo da ih ponovo zasadimo i čuvamo, kako bi sačuvali i druge organizme“, objašnjava ona.

Koje lekcije smo naučili?

Istraživači kažu da se vrlo brzo moraju preduzeti određene mere za zaustavljanje izumiranja biljaka:

Beleženje vrsta biljaka širom sveta

Obnavljanje herbarijuma, koji čuvaju biljne uzorke

Podrška botaničarima koji se bave istraživanjima

Učiti decu da prepoznaju biljke koje rastu u njihovom okruženju

Doktor Rob Salguero Gomez sa Oksforda, koji nije radio na ovoj studiji, rekao je da prvo moramo da shvatimo kako, gde i zašto je gubitak biljaka važan i to ne samo za ekologe, već za celo ljudsko društvo.

„Mi direktno zavisimo od biljaka koje koristimo u ishrani, za zaštitu od sunca i građevinske materijale, a indirektno za stvaranje kiseonika i poboljšavanje mentalnog zdravlja, jer je opštepoznato da boravak u prirodi opušta ljude“, kaže on.

https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/biljke-nestaju-duplo-brze-od-zivotinja/

BBC Srbija

Da li biljke osjećaju bol?

Preduslov za osećanje bola je posedovanje centralnog nervnog sistema. Međutim, biljke nemaju nerve i mozak. Da li to znači da one ne osećaju bol?

Tekst: Marija Vidić

Kada povredite životinju, pogotovo sisara, njena grimasa i ponašanje jasno vam pokazuju da pati. To nije slučaj sa biljkama, iako – možda će vas to začuditi – neki ljudi brinu o tome kada jedu povrće, a brinu i o dobrobiti svoje sobne biljke.

Biljke, čini se, ne strahuju zato što ćete ih ubiti i pojesti, ili bar mi to ne primećujemo. Ali, da li je zaista tako?

Preduslov za osećanje bola je posedovanje centralnog nervnog sistema. Međutim, biljke nemaju nerve i mozak. Da li to znači da one ne osećaju bol?

Kada dodirnete biljku nedirak (Mimosa pudica), ona će momentalno skupiti svoje listove pokušavajući da se spasi od napada predatora. Ova lepa biljka sa roze cvetovima i sitnim duguljastim listićima štiti se tako što otpušta hemikaliju koja pokreće brzu reakciju: voda se povlači iz ćelija peteljke pa lišće deluje kao da je uvelo.

POD ANESTEZIJOM

Kada su naučnici isprskali ovu biljku etrom, koji je jak anestetik, i prekrili je staklenim zvonom, ona se vrlo brzo umrtvila. Nakon sat vremena više nije reagovala na dodir skupljanjem listića. Etar na ljude inače deluje tako što nervnim ćelijama onemogući slanje signala. Ali biljka nema nerve pa je pitanje zašto je onda isto reagovala na etar.

Profesor Edgar Vagner sa Univerziteta u Frajburgu eksperimentiše sa elektricitetom. Dugo se smatralo da biljke ne emituju električne signale, ali je profesor Vagner pokazao kako oni prolaze kroz biljku. Biljka se povezuje elektrodama i signal koji emituje se prati na kompjuteru. Kada je profesor Vagner prineo upaljač lišću i upalio ga, povređena biljka počela je da šalje signal i on se pojavio na kompjuteru. Mada on mnogo sporije putuje nego kod ljudi, postojanje električnog signala kod biljaka definitivno je dokazano. Upravo taj signal tera biljku Mimosa pudica da savije listiće kada joj preti opasnost.

Iako biljke nemaju nerve poput ljudi, istraživači sa Državnog univerziteta u Mičigenu, SAD, otkrili su da ipak poseduju nekakav rudimentarni nervni sistem koji im omogućava da osete bol.

Reklo bi se i da biljkama nije baš svejedno da li ćete ih povrediti i pojesti ili ne.

PRIPREMA ZA NAPAD

Ne čekaju ni sve biljke napad nespremne. Setite se da neke imaju bodlje, druge ispuštaju neprijatne mirise ili smrtonosne otrove. Svi organizmi, pa i biljke, evoluirali su tako da čine sve što je u njihovoj moći da izbegnu uništenje.

Neke biljke, kada ih iščupaju iz zemlje ili iseku, jednako se bore da prežive baš kao i domaća životinja koja je namerena za klanje, iako je to za nas manje očigledno. Neke vrste pokreću mehanizam odbrane tako što otpuštaju hemikalije koje dalje pokreću lančanu reakciju: upozoravaju okolne biljke na predatora pa i one same pokreću mehanizam odbrane ili u nekim slučajevima mame predatore. Uporedo sa tim počinju sa obnovom povređenog tkiva.

http://elementarium.cpn.rs/teme/da-li-biljke-osecaju-bol/