Posts

14.02. – Svjetski dan očuvanja energije

Piše: Emilija Gnjatović

Da krenemo od nekih osnova same fizike i da se podsetimo. Šta je energija? Neka opšta definicija glasi: Energija je sposobnost vršenja rada. Dok pišem ovaj tekst ja upravo trošim energiju i vršim rad. Svi mi imamo tu sposobnost. Ali današnja tema se više odnosi na uštedu energije i očuvanje energetskih resursa, tako da jednako tome što svi imamo sposobnost da utrošimo energiju, imamo i sposobnost da je sačuvamo.

Oblici energije koje doživljavamo u našem svakodnevnom okruženju:

Kinetička energija: energija tela u pokretu

Toplotna energija: energija povezana sa toplotom

Energija zvuka: energija mehaničkih talasa vazduha

Električna energija: energija pokretnih nosilaca naelektrisanja

Potencijalna energija: energija koju objekat poseduje u odnosu na drugi

Hemijska energija: uskladištena energija u hemijskim supstancama

Nuklearna energija: energija uskladištena u atomskim jezgrima

Energija zračenja: energija elektromagnetnih talasa, uključujući svetlost

Bez kinetičke energije bi stali, smrzli bi se i Tesla bi ostao bez posla. Bez hemijske energije nema hemijskih reakcija, nema odvijanja životnih procesa, ne bismo ugledali svetlost dana bez energije elektromagnetnih talasa,  a bez nuklearne energije ne bismo imali univerzum. Svaki od ovih oblika energije je veoma bitan za nas, ali isto tako je bitno koliko oni direktno i indirektno štete životnoj sredini.

Energija je bitan segment u našoj svakodnevnici. Danas čovek bez ovih oblika gotovo da ne može. Treba nam energija, ali po koju cenu?

Hajde da se osvrnemo na ekološki aspekt energije. Izvori energije mogu biti obnovljivi i neobnovljivi.

Do samo par godina unazad se mislilo da se bez fosilnih goriva i neobnovljivih izvora energije ne može. Ipak, polako ali sigurno, danas pobeđuju alternativni izvori energije i goriva. Rešenje i jeste da nam osnovni izvori budu ovi obnovljivi odnosno alternativni, jer se zalihe fosilnih goriva velikom brzinom smanjuju i isto tako veoma štete svim sferama životne sredine.

Mi kao pojedinci ipak možemo nešto da učinimo.

Uštedimo električnu energiju tako što ćemo obične sijalice zameniti LED sijalicama, isključivati televizor kada ga ne gledamo i učestvovati u svetskoj akciji sat za našu planetu.

Ako mislite da to što se grejete na struju ili centralno grejanje smanjuje emisiju ugljen-dioksida i ostalih gasova staklene bašte, varate se. Ovako se troši veliki udeo i električne i toplotne energije, kao i velika količina fosilnih goriva. Možda niste direktni zagađivači, ali preko termoelektrana koje koriste ugalj i ostala goriva, vi ste indirektni zagađivači životne sredine. Zato, ako ste u domaćinstvima koja se greju individualno, grejte se na pelet, seno, ljuske od oraha, opale suve grane, brikete od piljevine itd.

Reciklirajte! Proizvodnja novih proizvoda od plastike, aluminijuma, celuloze, stakla i ostalog, crpi mnogo energije. Reciklažom nekih otpadnih materijala može čak da se uštedi i do 95% energije!

Koliko god voleli muziku i komšiluk, ipak smanjite jačinu zvuka za 2-3 nivoa. Time niste fizički zagađivač životne sredine i manje crpite električnu energiju.

Prošetajte ili vozite bicikl do posla. Vremenski uslovi vam ne dozvoljavaju? Koristite gradski prevoz. Putujte vozom i uštedite i gorivo i novac. Ako ne možete bez svog ljubimca na četiri točka, u krajnjem slučaju vozite se na gas (TNG), metan (CNG) ili biodizel.

Neobnovljivih izvora je sve manje na našoj planeti, zato je na nama da nađemo alternativu, koja je dobra za nas i našu planetu.

Uštedom energije nećemo ograničiti naše potrebe, već samo promeniti naše navike i uštedeti na novcu i najvažnije doprineti očuvanju energetskih resursa.

Evo nekih konkretnih primera koji će vas motivisati da sa osnovnih izvora energije pređete na neke alternativne:

Biodizel

Solarni paneli

Danas isključi TV i deluj lokalno, misli globalno!