Uspješno završen projekat Za veću inkluziju lica sa invaliditetom na tržištu rada u Kolašinu

Projekat Za veću inkluziju lica sa invaliditetom na tržištu rada u Kolašinu uspješno je završen.

NVO Natura je u okviru ovog projekta koji je podržan na konkursu za finansiranje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom – grant šema, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore angažovala osam lica koja su prošla obuku u trajanju od dva mjeseca.
Tokom dva mjeseca angažovana lica su se kod poznatog poslodavca upoznala sa određenim poslovima. Nakon obuke pet lica su zaposlena na pet mjeseci. Zarada za angažovana lica bila je obezbjeđena kroz budžet ovog projekta.

Grant šemom dodjeljuju se sredstva Fonda za profesionalnu rehabilitaciju

Glavni cilj projekta: Doprinijeti poštovanju prava osoba sa invaliditetom na jednak pristup tržištu rada. Specifični cilj: Profesionalno osposobljavanje za rad osoba sa invaliditetom sa teritorije opštine Kolašin u skladu sa potrebama tržišta rada.

Porodično – pravna zaštita lica sa invaliditetom

Podrška porodici lica s invaliditetom, njeno osnaživanje i edukacija, osim u centrima za socijalni rad na teritoriji opštine na kojoj korisnik ima prebivalište, obezbjeđuje se kod poslodavca i kod nadležnih organa i službi i podrazumijeva pravo na određene benefite, primanja i usluge, postupak i uslove za ostvarivanje ovih prava.

Benefiti i prava koja roditelji mogu ostvariti kod poslodavaca su: odsustvo s rada zbog njege djeteta, roditeljsko odsustvo, rad s polovinom punog radnog vremena, jednokratna novčana pomoć, uvećanje broja dana godišnjeg odmora i kod pojedinih poslodavaca prednost prilikom rješavanja stambene potrebe.

Po osnovu njege člana uže porodice, osiguranik ostvaruje pravo na privremenu spriječenost za rad.

Za rad s polovinom radnog vremena zaposleni roditelj lica s invaliditetom se može obratiti poslodavcu zahtjevom za ostvarivanje ovog prava, uz koji prilaže rješenje nadležnog organa kojim se potvrđuje da ima dijete sa smetnjama i teškoćama u razvoju, koji poslodavac prosljeđuje centru za socijalni rad u mjestu sjedišta poslodavca. Komisija centra odlučuje o podnijetom zahtjevu rješenjem, na osnovu kojeg poslodavac donosi rješenje zaposlenom o predmetnom pravu.

Zahtjev za izdavanje ličnih dokumenata podnosi lice s invaliditetom ili njegov roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Lica s invaliditetom ne plaćaju taksu za izdavanje putne isprave, ali su dužna da uz zahtjev dostave dokaz o invaliditetu, dok sam obrazac putne isprave plaćaju. Dokumenta se mogu izdati i prije punoljetstva, uz potpis jednog roditelja i

potpis djeteta koje je starije od 12 godina. Za izdavanje pasoša za lice mlađe od 18 godina i drugo poslovno nesposobno lice potreban je potpis jednog roditelja, pisana saglasnost drugog roditelja, zastupnika ili staratelja, i potpis djeteta koje je starije od 12 godina. Lice s invaliditetom ili član njegove porodice može podnijeti zahtjev za izdavanje lične karte i putne isprave putem mobilne stanice radi uzimanja podataka. Usluga je besplatna. Preko portala www.dokumenta.me može se podnijeti zahtjev za dostavljanje na kućnu adresu izvoda iz matičnog registra rođenih, uvjerenja iz registra državljana i uvjerenja o prebivalištu, na elektronski podržan način u kratkim rokovima, uz naplatu kurirske dostave.

U svim osnovnim sudovima postoje službe besplatne pravne pomoći. Lice s invaliditetom ima pravo na besplatnu pravnu pomoć. Ona podrazumijeva potpuno ili djelimično pokrivanje troškova pravnog savjetovanja, sastavljanja obraćanja pisanim putem, zastupanja u postupku pred nadležnim organima i za vansudsko rješavanje sporova.

Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici propisana je hitnost postupanja u slučaju nasilja, koje se posebno odnosi i na lice s invaliditetom i koje nije sposobno da se o sebi stara. Postoji prioritet u tim postupcima. Nasiljem se smatra ako član porodice: upotrijebi fizičku silu, prijeti napadom, verbalno napada, psuje, naziva pogrdnim imenom i na drugi način vrijeđa drugog člana porodice; ograničava članu porodice slobodu komuniciranja; seksualno uznemirava člana porodice; oštećuje ili uništava zajedničku imovinu ili imovinu drugog člana porodice ili pokušava da to učini; uskraćuje osnovna sredstva za egzistenciju drugom članu porodice i dr. Nasiljem se smatra i ako član porodice ne vodi dovoljno brigu o: ishrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj zaštiti ili pohađanju škole. Član porodice je dužan da se stara kada je potrebna pomoć zbog invaliditeta. Težim oblikom nasilja u porodici smatra se prikrivanje člana porodice sa smetnjama i teškoćama u

razvoju, invaliditetom. Državna, zdravstvena, obrazovna i druge ustanove dužne su da prijave policiji nasilje za koje saznaju. Organ za prekršaje i policija dužni su da obavijeste centar za socijalni rad o nasilju. Centar za socijalni rad, druge ustanove socijalne i dječije zaštite, zdravstvena ustanova i drugi dužni su da pruže zaštitu i pomoć žrtvi.

NVO Natura realizuje projekat “Za veću inkluziju lica sa invaliditetom na tržištu rada u Kolašinu” koji je podržan na konkursu za finansiranje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom – grant šema, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.
Grant šemom dodjeljuju se sredstva Fonda za profesionalnu rehabilitaciju
Glavni cilj projekta: Doprinijeti poštovanju prava osoba sa invaliditetom na jednak pristup tržištu rada.
Specifični cilj: Profesionalno osposobljavanje za rad osoba sa invaliditetom sa teritorije opštine Kolašin u skladu sa potrebama tržišta rada.

Sastanak sa predstavnicima Eko fonda

Kao jedan od rezultata održane obuke na temu ”Jačanje kapaciteta za predstavnike Arhus centara i ekoloških organizacija – Primjena Arhus konvencije u Crnoj Gori ” je i ovaj sastanak koji je održan sa predstavnicima Eko Fonda, Arhus Centara i nevladinih organizacija Natura, Breznica i Ozon a na kome se razgovaralo o konkrenim modalitetima saradnje između pomenutih organzacija. Aktivnost je realizovana u sklopu projekta ”Jačanje mreže Arhus centara u Crnoj Gori”.

Na sastanku je razgovarano o saradnji mreže Arhus centara Crne Gore sa Eko fondom i dogovorena intezivna komunikacija u narednom periodu.

Projekat ”Jačanje mreže Arhus centara u Crnoj Gori” podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

#CGO #MBASE #Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore #Ministarstvo javne uprave Crne Gore #Politikon mreža #Friedrich-Ebert-Stiftung Beograd #Evropska kuća ME4EU

Jačanje kapaciteta za predstavnike Arhus centara i ekoloških organizacija – Primjena Arhus konvencije u Crnoj Gori

U sklopu projekta ”Jačanje mreže Arhus centara u Crnoj Gori”, 17-og i 18-tog februara NVO Natura je organizovala dvodnevnu obuku u Bijelom Polju na temu ”Jačanje kapaciteta za predstavnike Arhus centara i ekoloških organizacija – Primjena Arhus konvencije u Crnoj Gori ”.

Obuka je obuhvatila teme poput: ostvarivanja ljudskih prava u okviru Arhuske konvencije, mjesto i uloga nevladinih organizacija u primjeni Arhuske konvencije, odnosu sa lokalnom samoupravom u tom procesu, učešće javnosti/nevladinih organizacija u procesima donošenja odluka i kreiranju politika. Učesnici su takođe imali i praktične vježbe tokom kojih su zajednički pripremali građanske inicijative koristeći odgovarajuće modele i dokumenta.

Obuci su prisustvovali predstavnici Arhus centara iz Crne Gore kao i nevladinih organizacija, uglavnom sa sjevera Crne Gore koji žele da se uključe u proces implementacije ekološke regulative u Crnoj Gori i daju u budućnosti lični doprinos u oblasti zaštite životne sredine.

Predavači su bili Aleksandar Perović i Goran Đurović, NVO aktivisti sa velikim iskustvom u ovoj oblasti.

Projekat ”Jačanje mreže Arhus centara u Crnoj Gori” podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

#CGO #MBASE #Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore #Ministarstvo javne uprave Crne Gore #Politikon mreža #Friedrich-Ebert-Stiftung Beograd 🇲🇪 🇪🇺 #Evropska kuća ME4EU

 

Arhuska konvencija

Foto: Goutham Krishna

 

Konvencija Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravnu zaštitu u pitanjima koja se tiču životne sredine usvojena je 25. juna 1998. u danskom gradu Arhus (Århus) na Četvrtoj ministarskoj konferenciji „Životna sredina za Evropu“. Stupila je na snagu 30. oktobra 2001. godine.

Cilj Arhuske konvencije je da ojača ulogu građana i organizacija civilnog društva u pitanjima koja se tiču životne sredine. Utemeljena je na principima participativne demokratije.

Arhuska konvencija definiše niz prava pojedinaca i organizacija civilnog društva u vezi sa životnom sredinom. Strane potpisnice su dužne da zakonodavno obezbijede da državni organi, na nacionalnom, regionalnom ili lokalnom nivou, doprinesu ostvarenju tih prava. Arhuska konvencija obezbjeđuje:

Dostupnost informacija o životnoj sredini:

  • Pravo građana na informacije o životnoj sredini koje se nalaze u posjedu državnih organa;

Učešće javnosti u donošenju odluka od značaja za životnu sredinu:

  • Pravo građana da učestvuju u izradi planova, programa, politike i zakonodavstva koji mogu uticati na životnu sredinu;

Pravnu zaštitu:

  • Pravo građana na prigovor u slučaju da su im prava u vezi s pristupom informacijama ili javnim učešćem povrijeđena.

Protokol o registrima ispuštanja i transfera zagađenja (PRTRs) koji prati Konvenciju usvojen je na Petoj ministarskoj konvenciji „Životna sredina za Evropu“ u Kijevu, u Ukrajini, u maju 2003, a stupio je na snagu u oktobru 2009. godine. Njegov cilj je unapređenje pristupa javnosti informacijama uspostavljanjem usaglašenih registara ispuštanja i transfera zagađenja širom zemlje. Ti registri predstavljaju popis zagađenja sa industrijskih lokacija i drugih izvora.

NVO Natura realizuje projekat ”Jačanje mreže Arhus centara u Crnoj Gori” koji je podržan kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Jačanje mreže Arhus centara u Crnoj Gori

Foto: Aaron Burden

NVO Natura je počela sa realizacijom projekta ”Jačanje mreže Arhus centara u Crnoj Gori” koji je podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

#CGO #MBASE #Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore #Ministarstvo javne uprave Crne Gore #Politikon mreža #Friedrich-Ebert-Stiftung Beograd #Evropska kuća ME4EU

Šta su Arhus centri?

Degradacija životne sredine, trka za prirodnim resursima i klimatske promjene mogu da ugroze političku stabilnost. Sa druge strane, dobro upravljanje životnom sredinom i saradnja pomažu da se izgradi povjerenje. U tome pomažu Arhus centri tako što uključuju građane, vlade i privatni sektor u dijalog o izazovima koji se odnose na životnu sredinu.

Šta rade arhus centri?

Arhus centri pomažu vladama u sprovođenju Arhuske konvencije kao i građanima u boljem razumijevanju i ostvarivanju prava navedenih u toj konvenciji. Arhus centri obezbjeđuju platforme na kojima se javne institucije, lokalne uprave, organizacije civilnog društva i privatni sektor zajedno bave problemima životne sredine u svojim mjestima i traže rešenja.

Centri predstavljaju most između građana i državnih organa, a to postižu sprovođenjem niza aktivnosti.

 

Kako zaposliti lice sa invaliditetom

U smislu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, poslodavci su pravna i fizička lica i organi i organizacije koje se finansiraju iz budžeta Crne Gore i lokalne samouprave.

Poslodavac koji zapošljava lice sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada, svojim aktom može utvrditi radno mjesto za zapošljavanje lica sa invaliditetom i na to radno mjesto može zaposliti samo lice sa invaliditetom.

Izuzetno, na ta radna mjesta mogu se zaposliti i lica bez invaliditeta, na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako na tržištu rada nema lica sa invaliditetom koje ispunjavaju uslove tog radnog mjesta.

Poslodavac koji zaposli lice sa invaliditetom može ostvariti pravo kod Zavoda – Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom na subvencije:

  • subvencije zarade lica sa invaliditetom:

– 75 % od isplaćene bruto zarade za cijeli period zaposlenosti, za poslodavca koji zaposli lice sa najmanje 50% invaliditeta;

– za poslodavca koji zaposli lice sa invaliditetom manjim od 50%, subvencija iznosi: u prvoj godini 75%, u drugoj 60 %, u trećoj i svakoj narednoj godini 50% od isplaćene bruto zarade.

  • bespovratna sredstva za prilagodjavanje radnog mjesta i uslova rada za lica sa invaliditetom (100 % od opravdanih troškova, u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći);
  • kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za lica sa invaliditetom (100 % od opravdanih troškova, u skladu sa Zakonom o državnoj pomoći);
  • učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta (pomagača u radu) lica sa invaliditetom (obračunava se do visine minimalne zarade u skladu sa Opštim kolektivnim ugovorom, zavisno od vremena provedenog na radu).

Pravo na subvencije ima i lice sa invaliditetom koje se samozaposli, koje obavlja samostalnu djelatnost ili osnuje privredno društvo, koje se zaposli u porodičnom domaćinstvu i obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino, glavno ili dopunsko zanimanje.

Zahtjeve za ostvarivanje prava na ove subvencije, poslodavac podnosi, na propisanim obrascima, birou rada prema sjedištu poslodavca odnosno prebivalištu lica sa invaliditetom.

Dokumentacija se podnosi u originalu, ovjerenoj fotokopiji ili fotokopiji uz koju podnosilac zahtjeva daje na uvid original.

Subvencija zarade

Uz zahtjev poslodavac obavezno podnosi:

– dokaz o registraciji kod nadležnog suda i dokaz o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti;

– dokaz o ostvarenom statusu lica sa invaliditetom, u smislu člana 6 Zakona;

– ugovor o radu zaključen sa licem sa invaliditetom;

– dokaz o prijavi lica sa invaliditetom na obavezno socijalno osiguranje:

– dokaz o isplati zarade licu sa invaliditetom za prethodni mjesec.

Bespovratna sredstva za prilagodjavanje radnog mjesta i uslova rada za lica sa invaliditetom

Uz zahtjev poslodavac obavezno podnosi:

– dokaz o registraciji kod nadležnog suda i dokaz o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti;

– dokaz o ostvarenom statusu lica sa invaliditetom, u smislu člana 6 Zakona;

– ugovor o radu zaključen sa licem sa invaliditetom;

– dokaz o prijavi lica sa invaliditetom na obavezno socijalno osiguranje;

– izvještaj izvođača profesionalne rehabilitacije o sprovedenim mjerama i aktivnostima profesionalne rehabilitacije (analiza konkretnog radnog mjesta i radnog okruženja lica sa invaliditetom, izrada plana prilagođavanja radnog mjesta i radnog okruženja za lice sa invaliditetom i izrada plana potrebne opreme i sredstava za rad za lice sa invaliditetom);

– specifikacija troškova za opremanje radnog mjesta i uslova rada;

Kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za lica sa invaliditetom

Uz zahtjev poslodavac obavezno podnosi:

– dokaz o registraciji kod nadležnog suda i dokaz o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti;

– dokaz o ostvarenom statusu lica sa invaliditetom, u smislu člana 6 Zakona;

– ugovor o radu zaključen sa licem sa invaliditetom;

– dokaz o prijavi lica sa invaliditetom na obavezno socijalno osiguranje;

– izvještaj izvođača profesionalne rehabilitacije o sprovedenim mjerama i aktivnostima profesionalne rehabilitacije (analiza konkretnog radnog mjesta i radnog okruženja lica sa invaliditetom i izrada plana prilagođavanja radnog mjesta i radnog okruženja za lice sa invaliditetom);

– dokaz o odobrenom namjenskom kreditu od poslovne banke ili druge kreditno-finansijske institucije; plan otplate kredita; dokaz o redovnoj otplati kreditnih sredstava; dokaz od proizvođača o razlici u cijeni mašine, opreme i alata namijenje za rad za lice sa invaliditetom.

Učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta (pomagača u radu) lica sa invaliditetom

Uz zahtjev poslodavac obavezno podnosi:

– dokaz o registraciji kod nadležnog suda i dokaz o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti;

– dokaz o ostvarenom statusu lica sa invaliditetom, u smislu člana 6 Zakona;

– ugovor o radu zaključen sa licem sa invaliditetom;

– dokaz o prijavi lica sa invaliditetom na obavezno socijalno osiguranje;

– izvještaj izvođača profesionalne rehabilitacije o sprovedenim mjerama i aktivnostima profesionalne rehabilitacije (analiza konkretnog radnog mjesta i radnog okruženja lica sa invaliditetom i izrada plana prilagođavanja radnog mjesta i radnog okruženja za lice sa invaliditetom);

– dokaz o vremenu provedenom na radu asistenta (pomagača u radu) za prethodni mjesec.

Odluku o pravu na subvencije donosi direktor Zavoda, na predlog Savjeta Fonda, međusobna prava, obaveze i odgovornosti Zavoda i poslodavca uređuju se ugovorom.

Pravo na subvencije pripada za vrijeme trajanja radnog odnosa lica sa invaliditetom.

 

NVO Natura realizuje projekat “Za veću inkluziju lica sa invaliditetom na tržištu rada u Kolašinu” koji je podržan na konkursu za finansiranje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom – grant šema, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.
Grant šemom dodjeljuju se sredstva Fonda za profesionalnu rehabilitaciju
Glavni cilj projekta: Doprinijeti poštovanju prava osoba sa invaliditetom na jednak pristup tržištu rada.
Specifični cilj: Profesionalno osposobljavanje za rad osoba sa invaliditetom sa teritorije opštine Kolašin u skladu sa potrebama tržišta rada.

Zapošljavanje lica sa invaliditetom

 

Zapošljavanje

Lice sa invaliditetom zapošljava se pod opštim ili posebnim uslovima, u skladu sa zakonom.

Zapošljavanje lica sa invaliditetom pod opštim uslovima smatra se zapošljavanje kod poslodavca bez prilagođavanja poslova, odnosno radnog mjesta, a zapošljavanje ovih lica pod posebnim uslovima smatra se zapošljavanje kod poslodavca uz prilagođavanje poslova, odnosno radnog mjesta i zapošljavanje u posebnim organizacijama za zapošljavanje.

Pod prilagođavanjem poslova podrazumijeva se prilagođavanje radnog procesa i radnih zadataka, a pod prilagođavanjem radnog mjesta podrazumijeva se tehničko-tehnološko opremanje radnog mjesta, sredstava za rad, prostora i opreme, u skladu sa mogućnostima i potrebama lica sa invaliditetom.

Lice sa invaliditetom se zapošljava u posebnoj organizaciji za zapošljavanje (zaštitna radionica, radni centar i zaštitni pogan), ako se ne može zaposliti kod poslodavca pod opštim uslovima, odnosno uz prilagođavanje poslova ili radnog mjesta.

Lice sa invaliditetom koje zasnuje radni odnos ima prava, obaveze i odgovarajuću zaštitu po osnovu rada, shodno odredbama Zakona o radu, s tim što je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, propisano da izuzetno zaposleno lice sa invaliditetom, u svakoj kalendarskoj godini, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 26 radnih dana; da ne može biti raspoređeno na rad van mjesta prebivališta, odnosno boravišta i da je otkazni rok licu sa invaliditetom ne može biti kraći od 30 dana, osim ako je otkaz posledica krivice tog lica.

NVO Natura realizuje projekat “Za veću inkluziju lica sa invaliditetom na tržištu rada u Kolašinu” koji je podržan na konkursu za finansiranje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom – grant šema, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.
Grant šemom dodjeljuju se sredstva Fonda za profesionalnu rehabilitaciju
Glavni cilj projekta: Doprinijeti poštovanju prava osoba sa invaliditetom na jednak pristup tržištu rada.
Specifični cilj: Profesionalno osposobljavanje za rad osoba sa invaliditetom sa teritorije opštine Kolašin u skladu sa potrebama tržišta rada.

Otvoreni dan Mobilnog resursnog centra u Plavu

U Plavu je, u prostorijama Izviđačke čete Prokletije realizovan Otvoreni dan Mobilnog resursnog centra u okviru projekta ,,Resursni centar za organizacije civilnog društva-faza II“,

Organizacije civilnog društva iz Plava su na sastanku dobile informacije o mogućnostima podrške u okviru ovog projekta.

Diskutovano je i o potrebama i izazovima u razvoju civilnog društva u opštini Plav, kao i o mogućnostima umrežavanja i saradnje relevantnih aktera u cilju rješavanja problema u lokalnoj zajednici.

 

Projekat ,,Resursni centar za organizacije civilnog društva-faza II“, realizuje Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO). Partneri u projektu su NVO Natura i Instut za medije.

Projekat finansira Evropska unija, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

 

Konzorcijum Resursnog centra, pored CRNVO-a, kao nacionalnog resursnog centra i NVO Nature čine lokalni resursni centri: NVO Nada, Bjelopoljski demokratski centar, NVO Novi Horizont i NVO Bonum.

Monitoring posjeta

 

Monitoring posjeta predstavnika Zavoda za zapošljavanje NVO Natura u okviru projekta Za veću inkluziju lica sa invaliditetom na tržištu koji je podržan od strane Zavoda za zapošljavanje kroz grant šeme za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom

Predstavnici Zavoda su upoznati sa tokom projekta, obišli su firme u kojima je zaposleno pet lica u okviru projekta i to od 1. septembra.